Ljudi slažu bliske prijatelje i kolege s posla putem društvenih mreža, emailova i SMS poruka u prosjeku 28 puta mjesečno, pokazalo je najnovije istraživanje britanske tvrtke Insurance group koje je rađeno na uzorku od 2.000 ljudi.

Zbog moderne tehnologije lakše se odlučujemo za laž, dok oči u oči lažemo 17 puta mjesečno, što znači da izgovorimo laž oko 45 puta mjesečno, odnosno slažemo šest puta dnevno, navodi se u istaživanju ove kompanije. Nedostatak kontakta oči u oči ohrabruje ljude da lažu, istaknuo je direktor tvrtke koja je provela istraživanje Alan Sanderson.

Muškarci lažu češće nego žene, pa tako preko interneta mjesečno slažu 31, a žene 24 puta. ''Dok ljudi lažu nekoga gledajući ga u oči javlja se takozvani učinak motivacijskog umanjivanja, odnosno vaše tijelo će pokazati da ne govorite istinu, za razliku od Interneta gdje ste sigurni da se to neće vidjeti'', objasnio je psiholog Michael Vudvort.

Ovo vrijedi za većinu organa, ali za mozak je posebno važno - što ga više koristite to će bolje raditi. Mozak uči i raste putem interakcije................... sa svijetom, kroz percepciju i akciju. Najgore što mozgu dakle možemo priuštiti je - ne raditi ništa.

Mentalni stimulansi, ali i tjelovježba, vrlo su važni za rad i razvoj mozga. Ljudski mozak ima sposobnost neprestane prilagodbe i promjene. Čak i u starosti može doći do obnove i rasta neurona. Gubitak mentalnih sposobnosti najčešće uzrokuju bolesti, dok većina sa starošću povezanih gubitaka memorije i motoričkih vještina je jednostavno rezultat neaktivnosti, nedostatka mentalne vježbe i stimulansa. Drugim riječima, koristite ga ili ćete ga 'izgubiti'.

Novo istraživanje s britanskih univerziteta Newcastle i York ovih je dana potvrdilo da učenje novog jezika može suptilno promijeniti i pozitivno poboljšati način na koji razmišljamo.

Već smo znali da učenje novog jezika poboljšava naše poznavanje maternjeg jezika. Osim toga, djeca koja znaju dva jezika inteligentnija su, dok kod starijih poznavanje dva jezika odgađa početak demencije,' rekla je profesorica Vivian Cook sa Newcastlea.

Ovako se oštri mozak!

Pozitivan utjecaj poznavanja više jezika posljedica je činjenice da uz učenje novog jezika učimo i nove koncepte koji ne postoje u našem jeziku. I sasvim banalan primjer to može pokazati - uzmemo li riječ ručak, u engleskom jeziku ona ne donosi istu sliku kao u talijanskom. Osim toga to što je nešto muškog ili ženskog roda u pojedinom jeziku može utjecati na to koliko nam je simpatično, a osim toga tu su i specifične riječi koje postoje samo u određenoj kulturi i jeziku.

Što osim učenja novog jezika može pogodovati boljem radu mozga? Znanstvenici su utvrdili da je za to odgovorno niz aktivnosti. Ono što mozak definitivno ne voli je preduga pasivnost.
Navike koje jačaju mozak

Na tržištu se sve češće javljaju psiholozi s različitim programima poboljšavanja rada mozga - često su namijenjeni menadžerima i sportašima koji ih trebaju i mogu platiti. Međutim, svima nama su svakodnevno na raspolaganju odlične vježbe za mozak, kao što su uključivanje u razgovor i druženje. Navike koje jačaju mozak su:

1. Komunikacija
Primjerice, jedno istraživanje provedeno u Zurichu, izvještava Braintoday.com, pokazalo je da su osobe koje su prošle specijalizirane treninge kognitivnih sposobnosti i one koje su potaknute da mozak vježbaju komunicirajući s drugima krajnji test riješile jednako dobro. Najbolji savjet je dakle biti intelektualno povezan s drugima, razgovarati u raznim situacijama i s raznolikim izborom sugovornika.

2. Tjelovježba
Da, jer mozak je dio našeg tijela i vježbanje utječe i na njegov rad. Primjerice, hodate li svaki dan jedan kilometar, prakticirate tjelovježbu koja će spriječiti smanjivanje mozga, zaštiti memoriju i centre za učenje. Istovremeno ćete ojačati sposobnost mozga da se obrani od bolesti i demencije.

3. San
San je još jedan način za konsolidaciju memorije. Zbog toga je nužno redovno i dovoljno dugo spavati. Osim što ćemo bolje pamtiti, imat ćemo i više energije za nove intelektualne zadatke te bolje održavati koncentraciju.

4. Učenje i novosti
Bilo da ste otputovali na novo mjesto, počeli učiti sviranje glazbenog instrumenta, riješili križaljku ili naučili nešto zanimljivo, utjecali ste na bolje funkcioniranje mozga.

5. Razmišljanje o prošlome
Razmišljati o onom što se upravo dogodilo, što smo upravo naučili ili razmišljanje o događajima od kojih nas dijeli duži vremenski period, poticajno je za mozak. Ono omogućava bolje i duže pamćenje informacija te njihovo bolje razumijevanje.

6. Prijatelji, humor i pozitivne misli
Ni svako razmišljanje nije isto. Kao što postoje poticajne misli, postoje i one destruktivne. Prepoznajte koje prevladavaju u vašem umu i trudite se da to budu pozitivne. Naviknite se na pozitivne misli povezane s budućnosti - neka one postanu vaš primarni način razmišljanja. Stres i tjeskoba, bilo da ih izaziva nešto izvana ili naše misli, ubijaju stanice mozga i sprečavaju rast novih. Dakle kronični stres je jedan od glavnih neprijatelja mozga, jer na staničnoj bazi razara i onemogućuje njegov razvoj.

7. Ne podcjenjujte vlastite umne sposobnosti
Ne podcjenjujte se. Ne povodite se za mišljenjem većine, medijski eksponiranih osoba, prijateljima kojima se divite ili autoritetom u obitelji. Saslušajte savjet, svakako, ali odluke donesite sami. Vježbajte svoju moć prosuđivanja i učite iz grešaka.